Početna strana > Hronika > Herman van Rompaj: Za ulazak novih zemalja u EU
Hronika

Herman van Rompaj: Za ulazak novih zemalja u EU

PDF Štampa El. pošta
subota, 21. novembar 2009.

Predsednik Saveta Evropske unije Herman van Rompaj izjavio je da Evropa mora da igra važnu ulogu u svetu i naglasio da je pristalica ulaska novih zemalja u redove dvadeset i sedam država članica Unije.

"Evropa je unija vrednosti i ima odgovornost da igra važnu ulogu u svetu", istakao je Van Rompaj u prvom obraćanju medijima pošto su ga šefovi država i vlada EU izabrali za predsednika Unije.

Predsednik Unije je istakao da je pristalica "daljeg proširivanja Evropske unije u cilju ugrađivanja novih zemalja u svoje redove" u narednim godinama.

Van Rompaj je naglasio da nove zemlje mogu postati članice EU "pod uslovom da ispune nužne uslove".

Ova izjava je protumačena kao odgovor i na tvrdnje, posebno britanskih medija, da se dosadašnji belgijski premijer odlučno protivi ulasku Turske, kao muslimanske i neevropske zemlje u Evropi.

Novi čelni zvaničnik EU, izabran na temelju odredbi novog Ugovora iz Lisabona o preustrojstvu ustanova i mehanizama odlučivanja EU, stavio je do znanja da kao predsednik Saveta ministara EU želi da prevashodno radi i omogući dogovor članica evropske dvadesetsedmorice o ključnim evropskim i svetskim pitanjima.

Prvi predsednik EU, kao i visoka predstavnica za spoljnu i bezbednosnu politiku Ketrin Ešton, stupiće na dužnost 1. decembra.

Prema Ugovoru iz Lisabona, predsednik Evropske unije je, u suštini, predsedavajući Saveta EU koji priprema četiri redovna susreta šefova država ili vlada Unije.

Evropski savet, u kojem su lideri zemalja članica, predsednik i predsednik Evropske komisije, određuje smernice i prioritete opštih politika Unije, mada nema nikakvu zakonodavnu nadležnost.

Prema Ugovoru iz Lisabona, predsednik Saveta EU treba da "pomaže u postizanju jednoglasja u Savetu", a Uniju će predstavljati i na međunarodnim skupovima na vrhu.

Visoki predstavnik za spoljnu i bezbednosnu politiku, funkcija koja takođe proizilazi iz Ugovora iz Lisabona, biće i potpredsednik Evropske komisije zadužen za "međunarodno delovanje" Unije.

Šef diplomatije EU predsedavaće sastancima ministara inostranih poslova evropske dvadesetsedmorica, učestvovaće u radu Evropskog saveta, a imaće i posebnu diplomatsku mrežu u svetu i osoblje.

Međunarodno delovanje visokog predstavnika za spoljnu i bezbednosnu politiku EU će se oslanjati i na diplomatije zemalja članica Unije.

Predsednik Evropskog saveta će, uz dogovor s liderima zemalja članica, utvrđivati glavne pravce spoljne politike, a visoki predstavnik će ih sprovoditi u delo.

(RTS)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner